Od uglja ka obnovljivim izvorima za BiH

0 Comment
824 Views

Bosna i Hercegovina je u svijetu poznata kao zemlja sa značajnim energetskim resursima, gdje pored prirodnih nalazišta konvencionalnih tipova energenata u BiH postoje i velik potencijal za upotrebu obnovljivih izvora energije. No, kako globalni događaji poput klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja postaju sve prisutniji i gravitacija problema koje uzrokuju postaje jača, prag tolerancije zagađenja postaje sve manji. Zbog ovih promjena način na koji koristimo energiju postaje sve bitniji, te se efekti socijalnih i ekonomskih utrošaka energije jače odražavaju na našu svakodnevicu – bilo to kroz kvalitet zraka i viših temperatura ili manje predvidivih padavina i naravno pojačanog efekta staklene bašte.

Kao što je poznato, BiH se za primarni izvor energije okreće uglju, koji čini preko 65% njene ukupne primarne potrošnje energije, dok preko 90% proizvedenog uglja se koristi u termoelektranama za proizvodnju električne energije (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine). Kao što je poznato, zajedno sa drugim neobnovljivim izvorima energije baziranim na ugljeniku, ugalj je velik zagađivač, te činjenica da on sam čini preko dvije trećine potrošene energije ukazuje na to da način snabdijevanja energije u BiH znatno šteti i njenom okolišu, a i globalnom okruženju. Stoga, ako u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine ne dođe do promjena, posljedice će biti kobne i po okoliš i po stanovnike, a neke od posljedica se već mogu vidjeti na primjerima poput Sarajeva, u kome je zbog zagađenja kvalitet zraka drastično opao, te je sve veći i veći rizik od respiratornih oboljenja kod stanovnika.

Nakon shvatanja problema u kome se BiH nalazi, postavlja se pitanje – koje je rješenje za ovaj problem? Kako zadovoljiti energetske potrebe BiH bez uništavanja okoliša i podsticanja klimatskih promjena? Odgovor je, naravno, u održivom razvoju. Cilj bi trebao biti konstantno smanjivanje potrošnje uglja i drugih zagađivača poput nafte uz konstantno povećavanje udjela obnovljivih resursa u primarnoj potrošnji energije na državnom nivou.

Jedan od očiglednih primjera je hidroenergija, za koju na našim prostorima itekako ima potencijala – ona čini 84,18% obnovljive energije potrošene u BiH, dok je iskorišteno samo 35% raspoloživog hidro potencijala (Balkan Green Energy News). Očigledno je da su razvića u ovom sektoru moguća, na kojima se trenutno i radi, uz mnogobrojne hidroelektrane koje već postoje radi se na njihovoj efikasnosti te na lokacijama za nove elektrane; naime, koliko god da je hidroenergija obnovljiva i pozitivna, ako je u pitanju održivi razvoj mora se biti na oprezu, jer izgradnjom prevelikog broja hidroelektrana mogao bi se narušiti biodiverzitet i ekosistem rijeka Bosne i Hercegovine, što bi dalje imalo posljedice i na život samih građana.

Kako ne bi forsirali negativne strane obnovljive energije i održivog razvoja, vrlo je bitno da se tom razvoju priđe sistematično, te da se fokus ne stavi na samo jednu stvar – već na sve načine na koje se može doći do održivog razvoja. Jedan od načina na koje bi se moglo krenuti u tom pravcu je podizanje udjela drugih obnovljivih izvora u ukupnom spektru potrošene energije; vjetroenergija, bioenergija i biogas imaju tek 1.5% udjela u obnovljivim izvorima energije, dok solarna energije čini nešto ispod 14% (Balkan Green Energy News). Kada bi se postigli ugovori o upotrebi ovih izvora energije sa nekim fabrikama, toplanama i drugim potrošačima energije, da – ekonomija bi usporila, no prednosti prelaska na takozvanu zelenu energiju su mnogo bitniji od privremenog ekonomskog usporenja.

Na kraju ostaje još jedan vrlo bitan faktor – sami građani BiH. Informisanost o projektima i značaju obnovljivih izvora energije je vrlo niska, gdje prosječno domaćinstvo na mjesečnom nivou izdvaja svega 1KM u vidu naknade za obnovljive izvore energije (Balkan Green Energy News). Veća informisanost građana bi svakako imala doprinos u ubrzavanju prelaska na zelenu energiju. Trenutna ekonomija lošije funkcioniše jer sve veći broj ljudi svjesno nanosi štetu okolišu. Dakle, vrlo je bitno da kao zajednica pričamo o problemima našeg okruženja, da edukujemo one koji nisu svjesni problema, a da ponovo podsjetimo one koji jesu, kako bi bili na putu do srećne zemlje i čistog okruženja.

Tekst pisao: Tibor Puškar

Citati:
Harbaš, Nihad. Obnovljivi izvori energije u BiH: pitanje (ne)održivosti. Balkan Green Energy News, 23. 10. 2017, https://balkangreenenergynews.com/rs/obnovljivi-izvori-energije-u-bih-pitanje-neodrzivosti/
Energenti. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, 30. 01. 2018, http://www.mvteo.gov.ba/content/read/energetika


Komunikacija u korporativnom svijetu

Ako sjedneš i razmisliš o komunikaciji, shvatit ćeš da je...

Korisni linkovi za besplatan kurs

Izgubio/la si posao? Želiš da naučiš neku novu vještinu? Želiš...