Ciljevi održivog razvoja (SDGS)
Šta su Ciljevi održivog razvoja?
2015. godine, na Samitu o održivom razvoju, članice Ujedinjenih Nacija usvojile su Program održivog razvoja do 2030. godine. Ovaj program sadrži 17 Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG), kako bi se iskorijenilo siromaštvo, izborilo protiv neravnopravnosti i nepravde, te riješilo pitanje klimatskih promjena. Ovi ciljevi predstavljaju nastavak Milenijumskih razvojnih ciljeva (Millenium Development Goals – MDG), koji su sadržavali niz pitanja od borbe protiv siromaštva, nepravde i nejednakosti, te obezbjeđivanja sanitarnih uslova života. Ovi ciljevi su imali veliki uspjeh, međutim siromaštvo nije u potpunosti iskorijenjeno. Globalnim ciljevima održivog razvoja je planirano dovršiti zadatke milenijumskih ciljeva, gdje nijedno pitanje neće ostati zanemareno.
“Naša generacije je posljednje koja može da stane na kraj najgorim posljedicama klimatskih promjena i prva sa bogatstvom i znanjem da iskorijeni siromaštvo. Zbog toga je potrebno neustrašivo vodstvo svih nas” – Helen Clark, UNDP administrator.
Šta to spada u Globalne ciljeve održivog razvoja?
Šta mladi ljudi kažu o Ciljevima?
Svijet bez siromaštva
Cilj 1 teži ka okončanju siromaštva svuda i u svim oblicima. To je jedan od najvećih izazova sa kojim se čovječanstvo suočava. Iako je broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu skoro prepolovljen pomoću Milenijumskih održivih ciljeva, još uvijek je prevelik broj onih koji se bore da zadovolje najosnovnije ljudske potrebe.
“Za mene siromaštvo predstavlja jedan od najvećih problema na svijetu. Prema podacima Svjetske banke 753 miliona ljudi živi u ekstremnom siromaštvu (sa prihodom manjim od 1,9 dolara dnevno). To znači da 10% od ukupnog broja ljudi na Zemlji preživljava, a ne živi. Danas, u vremenu u kome nas ne bi začudilo da nam robot pokuca na vrata i dostavi novine, hranu, poštu, će postati sutra,a sutra će taj robot imati više dostojanstva od desetine svjetske populacije. Ako prespavamo sutra i dan potrošimo kao i danas, hajde da prekosutra isperemo oči i da do 2030. godine, svi ljudi na Zemlji žive.” riječi su mlade volonterke Tamare Vukobrat.
Svijet bez gladi
Cilj 2: Okončati glad, postići sigurnost u opskrbi hranom, unaprijediti kvalitet ishrane i promovisati održivu poljoprivredu. Tokom protekle dvije decenije, brz ekonomski razvoj i veća produktivnost u poljoprivredi doveli su do toga da je broj pothranjenih ljudi gotovo prepolovljen. Mnoge zemlje u razvoju koje su se nekada borile protiv gladi sada mogu da zadovolje nutritivne potrebe najugroženijih. Nažalost, ekstremna glad i pothranjenost i dalje su ogromna prepreka razvoju u mnogim zemljama. Svrha Ciljeva održivog razvoja je iskorjenjivanje svih oblika gladi i pothranjenosti do 2030. godine, pri čemu će se voditi računa o tome da svi – naročito djeca i najugroženiji – imaju dovoljno kvalitetne hrane tokom cijele godine.
Nizama Patković poručuje: “Izabrala sam ovaj SDG jer je žalosno da u 21.vijeku moramo pričati o tome ima li neko komad hljeba ili ne. Šta ako ne niko ne mora biti gladan? Ako svi možemo zadovoljno trljati stomak? Ima dovoljno hrane za sve, samo ako budemo ljudi i pružimo je onima koji gladuju. Ne možemo se smatrati civilizovanim društvom ako postoji ijedna osoba koja ne može zaspati od gladi. Sa usmjerenjem finansija u pravilnu raspodjelu resursa možemo postići to da svaka osoba na svijetu bude produktivna i sretna. Tek kad precepiramo da je ono što je nama svakodnevnica, nekome je luksuz, možemo razmišljati o čovječanskog iskoraku u savršen svijet.”
Zdravlje i blagostanje
Cilj 3: Promovisati zdrav život i dobrobit svih ljudi, svih životnih dobi. Od izrade Milenijumskih razvojnih ciljeva do danas, postignuti su istorijski rezultati na smanjenju mortaliteta djece, unapređenja zdravlja porodilja i borbe protiv HIV-a / side, malarije i drugih bolesti. Uprkos ovom ogromnom napretku, svake godine umre više od 6 miliona djece koja ne dočekaju peti rođendan. Od bolesti koje se mogu spriječiti, kao što su male boginje ili tuberkuloza, svakog dana umre 16.000 djece. Ciljevima održivog razvoja odvažno je preuzeta obaveza iskorjenjivanja epidemije side, tuberkuloze, malarije i drugih zaraznih bolesti do 2030. godine. Cilj je postići univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom i svima obezbijediti ispravne i efikasne lijekove i vakcine.
“Da život ogromnu vrijednost ima, jedan od dokaza jeste i zdravlje. Sve ono što činimo i ostvarujemo kroz vrijeme uvjetovano je zdravljem. To je neoboriva činjenica, ali i segment koji je istinski bitan za nas i naše društvo. Baš zbog toga, ja biram ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE.
Moja vizija ovog SDG nije mrtvo slovo na papiru, nego izrazito podignuta svijest o važnosti vakcinacije, mentalnog zdravlja i cjelokupnog zdravlja i blagostanja. To nije pitanje dana ili dva, to je pitanje života i onoga što nas vodi kroz budućnost!
Vodimo brigu o svome zdravlju, ono je najvrijednije što imamo!” – Kenan Suljić
Kvalitetno obrazovanje
Cilj 4: Osigurati inkluzivno i kvalitetno obrazovanje i promovisati mogućnost cjeloživotnog učenja. Od 2000. godine do danas, ostvaren je ogroman napredak na postizanju zadatog rezultata u sferi univerzalnog osnovnog obrazovanja. Ukupna stopa upisane djece u regionima u razvoju dostigla je 91% u 2015. godini, a broj djece koja su prekinula školovanje, na svjetskom nivou, smanjen je za gotovo polovinu. Isto tako, drastično je porasla stopa pismenosti, a danas je u školama mnogo više djevojčica nego ikada ranije. Postizanje inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja sve djece potvrđuje uvjerenje da je školovanje najmoćnije i dokazano sredstvo održivog razvoja. Prema ovom cilju, sve djevojčice i dječaci završiće besplatnu osnovnu i srednju školu do 2030. godine. Isto tako, cilj je obezbijediti iste mogućnosti u pogledu pristupačnog strukovnog obrazovanja, kao i ukinuti disparitet u pogledu pola i bogatstva sa ciljem postizanja univerzalne dostupnosti kvalitetnog višeg obrazovanja.
Nedžla Zahiragić: “Obrazovanje je elementarna potreba za prosperitet jednog društva. Stoga, znanje i iskustvo koje stječemo kroz školovanje je od velikog značaja, kojeg ćemo tek biti svjesni kada ga počnemo uzajamno primjenjivati u okolini koja nas okružuje.”
Rodna ravnopravnost
Cilj 5: Postići rodnu ravnopravnost i osnaživati sve žene i djevojčice. Osnaživanje žena i promovisanje rodne ravnopravnosti je od suštinskog značaja za brže postizanje održivog razvoja. Ukidanje svih oblika diskriminacije žena i djevojčica ne samo da je osnovno ljudsko pravo, nego ima višestruki efekat na druga područja razvoja.
“Ne papiru rodna ravnopravnost je samo dugačak popis raznoraznih statističkih podataka koje pokazuju neravnotežu moći između muškaraca i žena. Međutim, u stvarnosti je nejednakost polova jedan od glavnih problema u našoj zemlji. Studije su pokazale da jednakost polova pozitivno utiče na ekonomski rast i razvoj, što je ključno za zemlje u razvoju, kao što je BiH.
Men of quality respect women's equality.” – riječi su Predraga Grandića.
Čista voda i sanitarni uslovi
Cilj 6: Osigurati sanitarne uslove i pristup pitkoj vodi za sve. Nestašica vode pogađa više od 40% ljudi u svijetu, što je alarmantan podatak; procjenjuje se da će ovaj procenat rasti sa porastom globalne temperature kao posljedice klimatskih promjena. Iako 2.1 milijarda ljudi od 1990. do danas ima bolje vodosnabdijevanje i sanitarne uslove, osnovni problem koji pogađa sve kontinente su sve manje količine ispravne vode za piće.
“Nestašica vode obuhvaća više od 40% ljudske populacije i taj postotak raste kao posljedica klimatskih promjena. Zaštita i obnavljanje ekosistema koji su povezani sa vodom, kao što su: šume, planine, močvare i rijeke, neophodni su ako želimo da ublažimo nestašicu vode.Isto tako, potrebna je šira međunarodna suradnja radi postizanja efikasnosti u trošenju vode i podrške za uvođenje tehnologije za pročišćavanje vode u zemljama u razvoju.” – Klara Zovko
Pristupačna energija iz čistih izvora
Cilj 7: Osigurati pristup materijalno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve. U periodu od 1990. do 2010. godine, broj ljudi koji imaju električnu energiju porastao je za 1,7 milijardi; sa porastom broja stanovnika u svijetu, rašće i tražnja za jeftinim energentima. Globalna ekonomija, koja počiva na fosilnim gorivima i povećanje emisije gasova sa efektom staklene bašte drastično mijenjaju naš klimatski sistem. Posljedice se vide na svakom kontinentu.
“Eksponencijalni razvoj industrijske tehnologije koji je prisutan danas zahtjeva ogromnu količinu resursa da zadovolji potražnju. Samim tim, naši tradicionalni resursi postaju oskudni. Negativne posljedice se osjete i u ekonomiji i nauci jednako koliko i u ostalim aspektima, zbog čega je potrebno da se okrenemo što više efektivnijim, čistim i održivim resursima.” – poručila je Ada Adilović
Dostojanstven rad i ekonomski rast
Cilj 8: Promovisati inkluzivan i održiv ekonomski rast, zaposlenost i dostojanstven rad za sve. Svrha Ciljeva održivog razvoja je podsticanje privrednog rasta putem veće produktivnosti i tehnoloških inovacija. Promovisanje politika koje podstiču preduzetništvo i otvaranje novih radnih mjesta u tome su ključni, kao i efektivne mjere na iskorjenjivanju prisilnog rada, ropstva i trgovine ljudima. Sa ovim zadatim rezultatima na umu, cilj je postići potpuno i produktivno zapošljavanje i muškaraca i žena, kao i rad dostojan čovjeka.
Studentica Hana Hasanefendić ističe važnost ovog cilja:“Kao student ekonomije, izabrala sam Decent Work and Economic Growth s obzirom da je meni kao tematika najbliži. Razlog zbog kojeg je meni ovaj SDG važan jeste što je globalno evidentan i dalje prisutan mnogo sporiji ekonomski rast, što povlači veće nejednakosti i pravi velike razlike između klasa, što u najčešćem slučaju rezultira u cjelokupnom lošem standardu življenja, a čiji ishodi rezultiraju u nemogućnosti ispunjenja ostalih SDG-eva.”
Industrija, inovacije i infrastrukture
Cilj 9: Izgraditi izdržljivu infrastrukturu, promovisati održivu industrijalizaciju i podsticati inovativnost. Tehnološki napredak takođe je ključan za iznalaženje trajnih rješenja za ekonomske i ekološke izazove, kao što su otvaranje novih radnih mjesta i promovisanje energetske efikasnosti. Promovisanje održivih privrednih grana i investicije u naučno istraživanje i inovacije predstavljaju bitne načine podsticanja održivog rasta.
“UN-ov cilj pod brojem 9 teži ka izgradnji izdržljivih infrastruktura, podsticanje inovativnosti te promoviranje industrijalizacije. S obzirom na to, imamo priliku vidjeti da je održivo investiranje u infrastrukturu i inovacije jedan od glavnih pokretača rasta i razvoja. Možemo svjedočiti da je sve veći broj populacije koja živi u gradovima gdje su masovni transport, nove ICT tehnologije te rast novih privrednih grana upravo ono što zaista dobija na značaju. Naravno Ono što nas pokreće jeste potencijal za inovacije nerazvijenih zemalja, te malih poduzeća. Trebamo biti pokretači inovativnih ideja i rješenja koja će stvoriti mnoge nove prilike da svi ljudi sami doprinesu razvoju svoje sredine!” – Rusmira Šišić
Smanjenje nejednakosti
Cilj 10: Smanjiti nejednakost između i unutar država. Neravnopravnost u prihodima je globalni problem koji zahtijeva globalna rješenja. To obuhvata unapređenje propisa i praćenje finansijskih tržišta i institucija, podsticanje pomoći za razvoj i direktne strane investicije za regione sa najvećom potrebom. Bezbjedna migracija i mobilnost ljudi takođe predstavlja ključ za premošćavanje sve većih razlika.
“Razlog zbog kojeg sam odabrao ovaj cilj održivog razvoja je što vjerujem da postoji mnogo ljudi koji radi socijalnih nejednakosti nemaju priliku doprinijeti zajednici, kako u svojoj zemlji tako i na globalnom nivou. Iz istog razloga smatram da je od ogromnog značaja, prepoznati ovaj problem kako bi potencijalno povećali broj kvalitetnih inovacija i novih lidera, radi dobrobiti društva.” – Ajdin Kahrimanović
Održivi gradovi i zajednice
Cilj 11: Učiniti gradove i naselja inkluzivnim, bezbjednim, izdržljivim i održivim. Ekstremno siromaštvo često je skoncentrisano u urbanim sredinama, a nacionalne i gradske vlasti sve teže izlaze na kraj sa zbrinjavanjem sve većeg broja stanovnika u tim sredinama. Učiniti gradove bezbjednim i održivim znači obezbijediti sigurno i pristupačno stanovanje i uređenje siromašnih naselja. Isto tako, podrazumijeva i investicije u javni prevoz, veći broj zelenih površina i bolje urbanističko planiranje i upravljanje na način koji omogućava učešće i angažovanje svih.
Pavao Zornija je jedan od mladih ljudi koji ističu važnost ovog cilja: “Razlog zašto sam odabrao ovaj SDG je jednostavan: Svi se sele u gradove radi boljih životnih prilika, ljudi odlaze iz ruralnih područja i postaje obavezno povećati životni prostor, a ako se ne borimo protiv brzog, neplaniranog rasta grada, završit ćemo s desecima problema, od kojih su neki: prenaseljenost, nesanitarni uvjeti i slično.”
Odgovorna potrošnja i proizvodnja
Cilj 12: Osigurati modele održive potrošnje i proizvodnje. Veliki broj ljudi u svijetu i dalje troši premalo da bi se zadovoljile čak i osnovne potrebe. Isto tako, bitno je utvrditi količinu bačene hrane po glavi stanovnika na nivou maloprodaje i potrošača, što bi doprinijelo postizanju efikasnog lanca proizvodnje i snabdijevanja. To može doprinijeti ispravnosti hrane i pomoći nam da pređemo na privredu koja efikasnije koristi resurse.
Alisa Klepić, mlada studentica, ukazuje na važnost kolektivnog djelovanja u cilju ispunjavanja ovog cilja: “Da bi se osigurali prirodni resursi neophodni da se održi trenutni način života, bile bi potrebne tri ovakve planete. Mi ih nemamo. Ja kao pojedinac ne mogu riješiti ovaj globalni problem, ali ako svi uradimo nešto, pojedinac po pojedinac, mi činimo veliku stvar.”
Očuvanje klime
Cilj 13: Preduzeti hitnu akciju u suzbijanju klimatskih promjena i njihovih posljedica. Jačanje otpornosti i kapaciteta za adaptaciju ugroženijih područja, kao što su zemlje bez izlaza na more i ostrvske države, mora ići ruku pod ruku sa nastojanjima da se poveća informisanost i integrišu mjere u nacionalne politike i strategije. Još uvijek je moguće, uz političku volju i široku lepezu tehnoloških mjera, ograničiti povećanje globalne srednje temperature na dva stepena Celzijusa iznad preindustrijskog nivoa. Da bi se to postiglo, potrebno je hitno kolektivno djelovanje.
Anesa Ališić poručuje: “Svjesni smo da je jedan od najalarmantnijih problema ovog stoljeća globalno zatopljenje. Ne smijemo čekati, planeta Zemlja nas treba. Mi moramo pametno koristiti prirodne resurse, te preći na korištenje obnovljivih izvora energije, ako želimo spasiti našu planetu.”
Očuvanje vodenog svijeta
Cilj 14: Zaštiti i održivo koristiti okeane, mora i morske resurse. Ciljevi održivog razvoja daju okvir za održivo upravljanje i zaštitu morskih i priobalnih ekosistema od zagađenja sa kopna, kao i saniranje posljedica acidifikacije okeana. Bolje očuvanje i održiva eksploatacija okeanskih resursa u skladu sa međunarodnim pravom takođe će pomoći da se ublaže određeni izazovi u vezi sa okeanima.
“Činjenica je da ljudi nisu svjesni koliko nemar i loše navike negativno utječu na održavanje ekološke ravnoteže te kroz SDG #14 želim skrenuti pažnju na znanstvene istine i potaknuti na malo razmišljanja koje vodi velikim promjenama. Prije svega važno je znati da su vrijeme i klima povezani s temperaturom atmosfere koja ovisi o udjelu ugljičnog dioksida, a razinu ugljičnog dioksida u vodama i dalje određuju i održavaju oni organizmi koji u njima žive. Život vodenih organizama ugrožen je otpadom kojeg danas možemo naći gotovo svugdje. Najveći i najopasniji zagađivač jeste plastika.Samo ljudi proizvode smeće koje priroda probaviti neće. Promijeni svoje navike, djeluj i zaštiti vodeni svijet!” – poručila je Umihana Mulać
Očuvanje života na zemlji
Cilj 15: Održivo upravljati šumama, suzbijati dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i spriječiti dalji gubitak biološke raznolikosti. Svrha Ciljeva održivog razvoja je očuvanje i vraćanje u prvobitno stanje kopnenih ekosistema, kao što su šume, močvare, sušni tereni i planine do 2020. godine. Promovisanje održivog upravljanja šumama i zaustavljanje krčenja šuma takođe su značajni za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Potrebno je hitno raditi na sprječavanju nestanka prirodnih staništa i biodiverziteta, koji su naše zajedničko nasljeđe.
Kenan Ćatić: “Razlog zbog kojeg sam izabrao ovaj COR jeste zato što vjerujem da je Život na Zemlji osnovna komponenta svih ostalih ciljeva razvoja. Ne mogu postojati ciljevi održivog razvoja ako ne postoji Život na Zemlji. Ne može postojati razvoj ako ne postoji Život na Zemlji. Učinkom čovjeka mnogi ekosistemi na zemlji su podložni katastrofi ili potpunoj propasti. U protekloj deceniji, uništili smo Veliki Koralni Greben, Amazon a prašume u centralnoj Africi bi mogle biti sljedeće. Osim narušavanja biljnih i životinjskih vrsta koje tu žive, ovaj problem se može odraziti na cijelu planetu. Samim zanemarivanjem COR 15, zanemarujemo i sve ostale ciljeve održivog razvoja.”
Mir, pravda i snažne institucije
Cilj 16: Promovisati miroljubiva, inkluzivna i pravedna društva. Svrha Ciljeva održivog razvoja je značajno smanjenje svih oblika nasilja i rad sa vladama i zajednicama na iznalaženju trajnih rješenja za sukobe i nesigurnost. Jačanje vladavine prava i promovisanje ljudskih prava su ključ ovog procesa, kao i smanjenje nezakonitih tokova oružja i veće učešće zemalja u razvoju u institucijama globalnog upravljanja.
“Posljedice rata i dalje imaju evidentno relevantan utjecaj na društveni život na ovim prostorima, čak i danas, dvadeset i četiri godine od završetka rata. Imajući u vidu takvo stanje, mi težimo ka tome da budemo generacija koja njeguje mir kao najveću vrijednost za postizanje blagostanja u društvu. Mir i harmonija u društvu postižu se posredstvom pravednog djelovanja institucija. Pravda kao društvena vrijednost, osigurava zdravu i funkcionalnu društvenu zajednicu koja omogućava i podstiče lični razvoj svakog pojedinca, te rezultira zdravu i pozitivnu kolektivnu svijest. Naša liderska dužnost je podsticati našu zajednicu na uzdizanje mira i pravde kao najvećih vrijednosti zdravog društva.” – ističe Maida Šljivić.
Partnerstvom do ciljeva
Cilj 17: Učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj. Cilj je unaprijediti saradnju na liniji sjever-jug i jug-jug kroz podršku nacionalnim planovima za postizanje svih ciljeva. Promovisanje međunarodne trgovine i pomoć zemljama u razvoju da povećaju izvoz elementi su postizanja univerzalnog i pravičnog trgovinskog sistema koji počiva na pravilima, korektnosti i otvorenosti i koristi svima.
Nejla Omić ukazuje na važnost ovog cilja: “‘Partnerstvo za ciljeve’ je krucijalno zbog neophodne osviještenosti i koordinacije državnih lidera. Kada vođe budu dovoljno osvješteni i ujedinjeni u borbi protiv nejednakosti, siromaštva i zagađenja okoline, možemo očekivati neophodnu koordinaciju. Željeni svijet mira i pravde počiva na inicijativama lidera, koji bi morali biti prije svega inspirisani lokalnim i regionalnim zahtjevima. Stoga, ono što građani imaju odgovornost uraditi jeste skrenuti pažnju na manjak efektivnosti u ispunjenju ciljeva održivog razvoja. Ovakvo skretanje pažnje zahtjeva ujedinjenost u viziji i vrijednostima, čiji prvi korak jeste informisanost.”
Kako možemo doprinijeti ispunjenju Ciljeva?
Ono što je važno napomenuti je da svi možemo doprinijeti ispunjenju ovih ciljeva. AIESEC je najveća međunarodna organizacija vođena od strane mladih ljudi koja pomoću omladinskih razmjena radi na ispunjenju Ciljeva održivog razvoja, ostvarenju mira i punog ljudskog potencijala.
Koji je prvi korak?
Na web stranici www.aiesec.org napravite svoj profil, a onda potražite volonterske, stručne ili start-up prakse. Zavisno od Cilja na kojem želite raditi, odaberite željenu praksu, te ćete biti kontaktirani od volontera iz AIESECa. Ukoliko želite saznati više, možete posjetiti naš web page www.aiesec.ba, pronaći više informacija, ili poslati mejl sa pitanjima.
Ukoliko želite saznati više o Ciljevima održivog razvoja, posjetite:
*Pročitaj i Eminino iskustvo na AIESEC praksi
